8.3.2018.

Prenosimo obavijest Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH, a vezano uz raspisivanje Poziva za raspisivanje energetske obnove kuća:

"Zbog velikog interesa stručne ali i šire javnosti, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ovim putem informira sve zainteresirane o statusu pripreme i objave Poziva za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Ministarstvo planira navedeni Poziv objaviti promptno po ispunjavanju osnovnog preduvjeta za pripremu Poziva, a koji je vezan za izmjene Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine. Naime, sukladno članku 2. točki 10. Definicije, Uredba ne predviđa mogućnost da korisnik sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), iz kojeg su osigurana sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, bude fizička osoba. Izmjenu navedene odredbe članka 2., Ministarstvo je pokrenulo još u drugoj polovini 2016. godine putem službenih predstavnika RH u tijelima pri Europskoj uniji.

U odnosu na tražene izmjene Uredbe bitno je, međutim, spomenuti da je ista dio takozvanog „Omnibus“ paketa, kojim je Europska komisija predložila više izmjena vezanih uz pojednostavljenje načela i postupaka izrade, izvršenja i kontrole trošenja proračunskih sredstava EU-a, što podrazumijeva i korištenje sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Cjelokupni paket uključuje i izmjenu Uredbe (EU) br. 966/2012, odnosno Financijske uredbe, kao temeljnog zakonskog akta iz kojeg proizlaze pravila za sve sektorske uredbe.

Riječ je o kompleksnom procesu budući da je Europska komisija svojim prijedlogom obuhvatila čitav niz zakonskih akata, a konačno usvajanje uvjetovano je postizanjem dogovora za svaki od njih. Službeni predstavnici RH od samoga početka pregovaranja o Omnibus paketu od rujna 2016. godine prioritetnim su isticali rješavanje pitanja prihvatljivosti fizičkih osoba kao krajnjih korisnika EFRR-a te je ova izmjena postala dio teksta oko kojeg je postignut kompromis. Očekuje se da će isti stav biti zadržan do samoga donošenja Uredbe.

Slijedom navedenog, Ministarstvo će Poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća objaviti čim se za to steknu uvjeti. Putem Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' za energetsku obnovu obiteljskih kuća na raspolaganju nam je 30 milijuna eura odnosno oko 225 milijuna kuna."

 

Izvor: mgipu

6.3.2018.

Prenosimo obavijest sa službene stranice HGK:

"Pozivamo Vas na edukacije za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatske gospodarske komore koje će se održati u Zagrebu, Rijeci, Požegi, Osijeku, Splitu, Otočcu, Zadru i Dubrovniku.

Prijave na radionicu u Zagrebu su zatvorene zbog popunjenog broja sudionika.

HGK i HGSS održavaju radionice za osposobljavanje nositelja i organizatora turističkih sadržaja u prirodi još od 2004. godine. Program osposobljavanja u Hrvatskoj je dosad završilo približno 1000 polaznika.

Program sa satnicom predavanja možete pronaći na linku PROGRAM. Registracija polaznika počinje u 8.30, a početak je predviđen u 9 sati.

Za prijavu, molimo, ispunite online prijavnicu do koje se stiže klikom na grad i datum edukacije (uz svaki grad, navedeni su i pripadajući podaci potrebni za plaćanje). 

Termini i lokacije edukacija te kontakt-osobe:

Cijena za tvrtke članice HGK jest 150 kuna po polazniku, dok je za obrte i druge nečlanice HGK cijena 300 kuna. Cijena uključuje cjelodnevni program predavanja u trajanju od dva dana, završnu provjeru znanja te dobivanje uvjerenja o pohađanju. Nakon online prijave, molimo, uplatite odgovarajuću kotizaciju bez koje prijava nije valjana, najkasnije dva dana prije održavanja edukacije". 

Podaci za plaćanje:

PLATITELJ:

Ime i prezime / Naziv poduzeća/obrta
Adresa
OIB tvrtke

PRIMATELJ:

Hrvatska gospodarska komora
Rooseveltov trg 2
10000 Zagreb
IBAN primatelja: HR1423400091100241295
Model: HR00

5.3.2018.

Ovim Pravilnikom propisuje se provođenje tipa operacije 6.1.1. »Potpora mladim poljoprivrednicima« (u daljnjem tekstu: tip operacije 6.1.1.) i tipa operacije 6.3.1. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava« (u daljnjem tekstu: tip operacije 6.3.1) u okviru mjere 6 »Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

 

Navedeni Pravilnik preuzmite OVDJE

 

5.3.2018.

Od 17,9 milijardi kuna, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju u PRR-u, od 2014. pa do kraja 2017. ukupno je raspisano natječaja u vrijednosti 10,1 milijardi kuna, što čini gotovo 57 posto, a ugovoreno je 6,2 milijarde kuna, gotovo 35 posto ukupno raspoloživih sredstava. Različite mjere iz ovog Programa u protekle četiri godine iskoristilo je 96 gradova, a uz Buzet, najviše potpora odobreno je Varaždinu, Zaboku, Opatiji i Slavonskom Brodu.

Ministar poljoprivrede nedavno je u intervjuu za gradonačelnik.hr pozvao općine i gradove do 10.000 stanovnika da se dobro pripreme i iskoriste nove natječaje iz Programa ruralnog razvoja preko kojih mogu ostvariti i do milijun eura poticaja za projekte izgradnje komunalne i društvene infrastrukture. Riječ je o mjeri 7 (Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima), kojom se osigurava i do 100 posto sredstava za gradnju javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda, cesta te projekti razvoja društvene infrastrukture – od vatrogasnih, planinarskih i društvenih domova, dječjih igrališta, objekata za sport i rekreaciju, turističko-informativnih punktova, pa do tržnica te groblja. Novi natječaji kreću u travnju, a ministar upozorava gradove i općine da ne čekaju zadnji tren sa pripremom projekata. Što se tiče dosadašnje iskorištenosti ove mjere, kojom je općinama i gradovima ponuđeno oko dvije milijarde kuna, ministar je konstatirao da je dio JLS-ova izrazito aktivan u povlačenju nepovratnih sredstava, dok je dio i dalje uspavan.

S obzirom da su, kako nam kažu u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, podaci o korisnicima mjere 7 još uvijek u obradi, gradonačelnik.hr odlučio je istražiti koji su to najaktivniji i najuspješniji gradovi kada je u pitanju sveukupna iskorištenost Programa ruralnog razvoja. Ovim je Programom, naime, kroz 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće, u razdoblju od 2014.-2020. osigurano čak 2,3 milijarde eura.

U APPRRR-u nam kažu kako su, od 17,9 milijardi kuna raspoloživih u PRR-u, do sada raspisani natječaji u vrijednosti od 10,1 milijardi kuna, što čini gotovo 57 posto, a ugovoreno je 6,2 milijarde kuna, gotovo 35 posto ukupno raspoloživih sredstava. Isplaćeno je, pak, 3,6 milijarde kuna, što predstavlja 20 posto ukupno raspoloživih sredstava. Svi ovi podaci odnose se na stanje na dan 31. prosinca 2017., a u Agenciji očekuju da će u ovoj godini značajno porasti udio ugovorenih, a posebice isplaćenih potpora, obzirom da se očekuje provedba odobrenih projekata. Tako su i prije nekoliko tjedana načelnici i gradonačelnici 212 općina i gradova potpisali ugovore ukupno vrijedne gotovo 650 milijuna kuna za financiranje izgradnje i obnove lokalnih cesta, rasvjete i prometne signalizacije...

Što se ukupne iskorištenosti tiče, prema podacima APPRRR-a, ovaj Program u protekle je četiri godine iskoristilo 96 gradova a daleko najviše projekata i odobrenih potpora ostvario je Grad Buzet – čak 11 projekata ukupne vrijednosti 51.651.150 kuna.

Na drugom je mjestu Varaždin sa četiri projekta vrijedna 22.073.770 kuna, potom Zabok kojemu je kroz pet projekata odobreno 20.289 kuna potpora. Na četvrtom je mjestu Opatija sa 16.399.076 kuna, od čega se oko sedam milijuna kuna odnosi na projekt gradnje vodospreme Poklon koja bi trebala biti dovršena do kraja ove godine, dok ostatak iz ukupne odobrene sume predstavlja sredstva za investicije na područjima drugih liburnijskih jedinica lokalne samouprave. Nakon Opatije, najviše sredstava iz PRR-a dosad je iskoristio Slavonski Brod - 14.965.461 kuna.

Nakon Slavonskog Broda, na šestom mjestu je Garešnica koja je iz PRR-a iskoristila 14.431.908 kuna, potom Lipik sa 14.431.563 kuna, te Mursko Središće – 14.268.056 kuna, Benkovac – 13.902.702 kuna i Slatina – 13.797.211 kuna.

Kada se, pak, gleda per capita, u deset najuspješnijih korisnika PRR-a uz Buzet sa 8.422 kuna po stanovniku najuspješniji su Hrvatska Kostajnica – 4.853 kuna i Cres. U top deset su još Nin – 2.499 kuna, Lipik – 2.339 kuna, Opuzen – 2.316 kuna, Mursko Središće – 2.262 kuna, Zabok – 2.256 kuna, Skradin – 1.947 kuna, te Grubišno Polje sa odobrenih 1.618 kuna po stanovniku.

Članak prenesen s portala gradonacelnik.hr

3.3.2018.

Objavljen je Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu, a zaprimanje Jedinstvenih zahtjeva za potporu kreće od ponedjeljka, 5. ožujka 2018. godine. Svoj zahtjev poljoprivrednici mogu podnijeti i/ili popuniti u svim podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, područnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatske poljoprivredno - šumarske savjetodavne službe. Popunjen i ispisan jedinstveni zahtjev korisnik vlastoručno potpisuje i dostavlja neposredno ili poštom podružnici Agencije za plaćanja u kojoj je upisan u Upisnik poljoprivrednika.

Ovogodišnji Pravilnik donosi i neke novine u odnosu na prethodni od kojih izdvajamo:

  • pojednostavljenje i proširenje obuhvata dosadašnjih izuzeća kod uvjeta za zeleno plaćanje koji se odnose na raznolikost usjeva i ekološki značajne površine;
  • svim novim i dosadašnjim korisnicima plaćanja za mlade poljoprivrednike omogućeno je ostvarivanje potpore u razdoblju od ukupno pet godina, što znači da će od 2018. godine plaćanje moći ostvariti i oni mladi poljoprivrednici koji podnesu zahtjev u 2018. godini, a kojima je tijekom razdoblja 2015.-2017. završila mogućnost ostvarivanja plaćanja od 2018. godine zbog praćenja razdoblja pet godina od osnivanja poljoprivrednog gospodarstva;
  • u okviru IAKS mjera ruralnog razvoja unutar Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene poljoprivrednicima će su na raspolaganju nove operacije 

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede RH; mps.hr 

2.3.2018.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izdaje Obavijest;

"Obavještavamo sve jedinice lokalne samouprave da će Javni poziv za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada biti objavljen do 15. ožujka 2018. godine."

Obavijest preuzmite OVDJE

28.2.2018.

Bruxelles, 27. veljače 2018. - Veleposlanici EU-a 23. veljače odobrili su privremeni sporazum o četiri zakonska prijedloga paketa o otpadu koji je postignut s Europskim parlamentom 18. prosinca prošle godine. Paket o otpadu povećat će stopu recikliranja te tako pridonijeti stvaranju kružnog gospodarstva. Također će poboljšati način na koji se gospodari otpadom i potaknuti ponovnu upotrebu vrijednog materijala iz otpada.

Nova pravila uspostavljaju pravno obvezujuće ciljeve za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima. Ti će ciljevi povećati udio reciklažnog komunalnog i ambalažnog otpada, s posebnim ciljevima za recikliranje materijala koji se koriste u pakiranju. Pravila uključuju i ciljeve za smanjenje količine komunalnog otpada koji se odlažu na licu mjesta.

Države članice morat će do 1. siječnja 2025. godine uspostaviti odvojeno prikupljanje tekstila i opasnog otpada iz kućanstava. Osim toga, moraju također osigurati odvojeno prikupljanje ili recikliranje biološkog otpada na mjestu nastajanja (npr. kod kućnog kompostiranja) do 31. prosinca 2023. godine. To je dodatak odvojenom prikupljanju koje već postoji za papir i karton, staklo, metal i plastiku. Ovi ciljevi potaknut će veće recikliranje ambalažnog pakiranja i onog za ponovnu upotrebu.

Ovaj paket također uspostavlja minimalne zahtjeve za sve sustave proširene odgovornosti proizvođača. Proizvođači proizvoda pod tim programima moraju preuzeti odgovornost za upravljanje svim fazama otpada pri proizvodnji svojih proizvoda. Proizvođači će u tu svrhu morati platiti financijski doprinos. Osim toga, u EU zakonodavstvo je uvedena obaveza primjene shema proširene odgovornosti proizvođača za svu ambalažu.

Odlaganje otpada onečišćava površinske i podzemne vode, tlo i zrak. Pravila, stoga, sadrže i posebne ciljeve za smanjenje odlagališta. Države članice će nastojati osigurati da se od 2030. godine na odlagalištu ne smije prihvaćati sav otpad prikladan za reciklažu ili druge oporabe, posebno kada je riječ o komunalnom otpadu. Jedina iznimka odnosi se na otpad za koji odlaganje može osigurati najbolji ekološki ishod. Osim toga, države članice će osigurati da do 2035. godine količina odlaganja komunalnog otpada bude smanjena na 10%, ili manja od ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada.

Sveukupno gledano, države članice smatraju da će primjena ovih ciljeva širom EU stvoriti priliku za EU industriju za investiranje u nove tehnologije i tehnologije recikliranja.

Ovo revidirano zakonodavstvo rješava pitanja okoliša s transnacionalnim implikacijama, uključujući učinke neprimjerenog gospodarenja otpadom na emisije stakleničkih plinova, onečišćenje zraka i stvaranje otpada, uključujući i otpad u moru. Ono također osigurava da se vrijedni materijal iz otpada učinkovito iskoriste, recikliraju te se tako njihova vrijednost ponovno vrati u europsko gospodarstvo i potpomogne kretnju ka kružnom gospodarstvu gdje se otpad postupno koristi kao resurs te se stvaraju nove ekonomske prilike. Nova pravila imaju za cilj smanjiti ovisnost EU-a o uvozu sirovina promicanjem pametne, učinkovite i racionalne upotrebe prirodnih resursa.

Sada kada su veleposlanici EU-a 18. prosinca protekle godine odobrili privremeni sporazum između estonskog predsjedništva i Europskog parlamenta, pravila će biti podnesena Europskom parlamentu na glasovanje, potom i Vijeću za konačno usvajanje, a stupit će na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu.

Članak preuzet s: croenergo.eu

26.2.2018.

Ovom Uredbom se utvrđuje financijska struktura omotnice za program izravnih plaćanja u 2017. godini koju čine sredstva Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i dopunska nacionalna izravna plaćanja, sukladno ukupnoj nacionalnoj  gornjoj granici za 2017. godinu te planiranim sredstvima u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja potražite OVDJE

26.2.2018.

U Narodnim novinama objavljen je Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (OVDJE). Njime se omogućava upis državnog poljoprivrednog zemljišta u ARKOD samo uz pravno valjanu dokumentaciju o vlasništvu/posjedu uz iznimku upisa privatnog zemljišta bez dokaza o vlasništvu/posjedu, ali uz obvezu dokazivanja obavljanja poljoprivredne aktivnosti na parceli putem geotagiranih fotografija.

U ARKOD se mora upisati svo zemljište bez obzira koristi li netko za to zemljište potporu (izravna plaćanja) ili ne. Pravilnik omogućava javnu objavu podataka o ARKOD parceli, uključujući naziv poljoprivrednog gospodarstva koji koristi parcelu. Uvedena je i šifra korištenja za privremeno neodržavane poljoprivredne parcele utvrđene kontrolom na terenu. Na taj način će se spriječiti podnošenje zahtjeva za potporu za neodržavanu parcelu dok korisnik ne dokaže obavljanje poljoprivredne aktivnosti na njoj. Ako poljoprivrednik ne dostavi dokaz da je na istoj proveo određenu poljoprivrednu aktivnost u razdoblju od dvije godine parcela će se brisati iz ARKOD-a. Unapređuje se i pojednostavljuje sustav temeljem nalaza kontrole na terenu, ograničava zlouporaba i špekulacija prilikom upisa poljoprivrednog zemljišta u ARKOD, omogućuje se bolja kontrola korištenja, transparentnost sustava te javna objava korisnika svih ARKOD parcela.

 

Kalendar događanja

« Srpanj 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31